|
| GENERALNE INFORMACIJE O PRIJEDORU |
Dio BiH, iz kojeg su silom (etnicko ciscenje) protjerivani Bosnjaci i Hrvati, nosi ime po jednom od naroda koji zive na tom prostoru, entitet "Republika Srpska". Samo ime i sam nacin imenovanja entiteta u kojem su pocinjeni najgori zlocini u Evropi poslije Drugog Svjetskog Rata zasluzuje promjenu.
Nacionalni predznak entiteta neodgovara prijeratnoj strukturi stanovnistva teritorije koju ono pokriva. Samo jedan pogled na 49% teritorije BiH je dovoljan da se vidi koliko je ta silom stvorena tvorevina vjestacka. Usljed ratnih dejstava desile su se velike migracije stanovnistva na teritoriju bivse Jugoslavije.
Najveca pomjeranja stanovnista desila su se u BiH a zatim u Hrvatskoj. Veliki broj izbjeglih iz BiH nasao je utociste u Evropskim zemljama, USA, Kanadi i Australiji. Najveci broj izbjeglica iz Hrvatske (Srpske nacionalnosti) presao je u BiH i Srbiju dok je manji broj otisao u trece zemlje. Takodjer, velika pomjeranja stanovnistva desila su se na relaciji selo - grad.
Entitet ima prenaseljene urbane centre i velike nenaseljene prostore. U prenaseljene gradove spadaju Banjaluka, Prijedor, Gradiska, Bijeljina i Trebinje, dok su nenaseljena podrucja granicni pojasevi prema Federaciji BiH, a narocito u zapadnom dijelu RS i kompletna istocna Hercegovina, izuzev Trebinja.
Citiramo profesora geografije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Zdravka Marjanaca: "U minulom ratu ljudi su bjezali uglavnom iz sela u gradove. Zbog toga smo dobili bukvalno prenaseljena urbana podrucja i poluprazna ili potpuno prazna neka sela, pa cak i cijele regije". Ilustrujujemo tvrdnju podatkom da je samo u Gradu Banjaluci zvanicno registrovano 72.848 izbjeglica, ili 22.757 porodica. Velika vecina novopridoslog stanovnistva je ruralnog porijekla. U Banjaluci trenutno zivi 219.839 gradjana, od cega preko jednu trecinu cine izbjeglice. Zatim slijede Bijeljina sa 106.483 stanovnika, Prijedor sa 94.096, Gradiska sa 60.063 i Brcko u kome zivi 39.087 stanovnika.
Prijedor je danas grad u koji se, nakon duze od 10 godina izbjeglistva, polako vracaju Prijedorcani protjerani iz svog grada u toku rata. To su ljudi koji su rodjeni i odrasli u Prijedoru, cije familije vuku korijene od samog nastanka Grada. Oni su godinama, uz mnogo znoja, gradili nas grad. Pitanje izbjeglica iz Hrvatske koji danas zive u BiH treba rijesiti da se i ti ljudi mogu vratiti svojim kucama i svojim imanjima. Vjerujemo da su i oni godinama izgradjivali svoja sela i gradove, sad je vrijeme da se vrate na svoja ognjista. Nadamo se da ce im nas Grad ostati u lijepom sjecanju.
|
|
|
